Tuesday 4 October 2011

Prvi zakonski dokument koji se tiče Hrvata izvan domovine

»Ministarstvo iseljeništva« morat će čekati novu vladu

DIJASPORA
Prvi zakonski dokument koji se tiče Hrvata izvan domovine
Zakonom bi se uveo status Hrvata bez hrvatskog državljanstva za supružnike koji nemaju hrvatsko podrijetlo i za strance koji kao prijatelji Hrvata njeguju hrvatski identitet. Te osobe u Hrvatskoj se ne bi smatrale strancima i imale bi određene pogodnosti pri zapošljavanju i upisu u škole

Prije raspuštanja Hrvatski će sabor usvojiti Zakon o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske što će biti prvi zakonski dokument koji se tiče Hrvata izvan domovine, no njegova provedba bit će obveza buduće vlade. Prijedlog Zakona u prvom čitanju Sabor je prihvatio u srpnju, a definitivni bi prijedlog Vlada uskoro trebala usvojiti i poslati u saborsku proceduru. Budući da će Sabor zasjedati do kraja listopada i zatim se raspustiti, Vlada će time postati tehnička i neće moći primijeniti novi zakon. Prema Zakonu o postupku primopredaje vlasti, vlada od dana raspisivanja izbora ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti. Jedino u iznimnim slučajevima, kad je to nužno radi osiguranja nesmetanog rada državnih tijela, vlada može imenovati vršitelja dužnosti.

Upravo su kadrovska imenovanja ključna da bi novi zakon zaživio, jer kao najvažniju novost predviđa formiranje Središnjeg državnog ureda za odnose s Hrvatima izvan Hrvatske. Na njegovom bi čelu bio državni tajnik kojeg, prema prijedlogu Zakona iz prvog čitanja, imenuje vlada u roku od 15 dana od stupanja Zakona na snagu. Nakon toga, u roku od 30 dana, vlada bi morala donijeti uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ureda. Sve te radnje morale bi se obaviti dok Hrvatska zbog provedbe izbora ima tehničku vladu pa će završni prijedlog Zakona rokove iz prvog čitanja vjerojatno trebati promijeniti.

Središnji državni ured preuzeo bi poslove koje sada obavlja Samostalna služba za Hrvate izvan Hrvatske u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, ali njeno gašenje provelo bi se postupno. Također, unutar Ureda, koji će na neki način naslijediti nekadašnje Ministarstvo iseljeništva, formirao bi se Ured dobrodošlice koji bi davao sve potrebne informacije za povratnike i useljenike iz inozemstva. Promijenit će se i status Hrvatske matice iseljenika, koja se trenutačno jedina sustavno bavi povezivanjem Hrvata izvan Hrvatske s domovinom i očuvanjem njihova identiteta.

Sve to postat će zadaća vlade koja će se formirati nakon izbora 4. prosinca, tako da je zasad preuranjeno nagađati tko bi mogao biti novi državni tajnik zadužen za Hrvate izvan Hrvatske, s čim se slaže i Ivan Bagarić, predsjednik saborskog odbora za Hrvate izvan Hrvatske, koji je inicirao Strategiju o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske iz koje će Zakon i proizaći. »Prema svemu sudeći, bit će teško u skladu sa Zakonom ustrojiti Središnji državni ured prije izbora i stoga mislim da nema mjesta bilo kakvim procjenama vezano za kandidate koji će biti uključeni u provedbena tijela«, kazao nam je Bagarić.

Zakon uz ostalo predviđa i osnivanje Vladina savjeta za Hrvate izvan Hrvatske koji bi uz predstavnike pojedinih ministarstava, Sabora i institucija činili i predstavnici Hrvata iz drugih zemalja. Prema prijedlogu iz prvog čitanja, Hrvati iz BiH imali bi 10 predstavnika, Hrvati iz iseljeništva 29, a hrvatske manjine iz 12 europskih država 17. Savjet će se sastajati najmanje jednom na godinu i raspravljat će o svim pitanjima važnima za Hrvate izvan Hrvatske. Zakonom bi se uveo status Hrvata bez hrvatskog državljanstva za supružnike koji nemaju hrvatsko podrijetlo i za strance koji kao prijatelji Hrvata njeguju hrvatski identitet. Te osobe u Hrvatskoj se ne bi smatrale strancima i imale bi određene pogodnosti pri zapošljavanju i upisu u škole.

Uvela bi se i Hrvatska kartica (Croatia Card) koja bi Hrvatima izvan Hrvatske omogućila povoljniji pristup određenim uslugama, primjerice u turizmu i kulturi. Zakon predviđa poticanje gospodarske suradnje hrvatskih gospodarstvenika iz inozemstva s domovinom, kao i suradnje u znanosti. Prema Bagarićevim riječima, donošenje Zakona bit će velik iskorak za sve skupine Hrvata koji žive izvan Hrvatske. »Žao mi je kako se, što zbog politikanstva, što iz neznanja, umanjuje važnost ovog zakona, osobito od onih koji su sudjelovali u vlasti u godinama kad je bila još veća potreba za sustavnim uređivanjem odnosa Hrvatske i Hrvata izvan Hrvatske«, ističe Bagarić aludirajući na kritike koje je, prema Zakonu, uputio bivši ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Ante Beljo.

Bagarić se ne slaže s tezom da se Zakon donosi zbog predizbornih razloga.

»Za kvalitetnu komunikaciju, koja je preduvjet ostvarivanja zajedničkih interesa od nacionalne važnosti, jednako je štetno hrvatsko zapostavljanje odnosa s Hrvatima u svijetu, kao i kreiranje nepovjerenja i tamo gdje za to nema nikakva smisla. Osobno sam pokrenuo rješavanje ovih pitanja na ovaj način i Vlada je prihvatila taj koncept, i znam da nema ni govora o nekakvim predizbornim potezima, kako neki, po svaku cijenu, žele prikazati sve ovo. Ovaj zakon najbolji je odgovor svima onima koji zbunjuju, dezinformiraju i gase volju onih koji iskreno hoće kvalitetne promjene«, zaključuje Bagarić.

No comments:

Post a Comment